Dan grada Zagreba obilježava se od 1999. godine 31. svibnja, na dan Majke Božje od Kamenitih vrata, koju je kardinal Franjo Kuharić i javno proglasio zaštitnicom grada Zagreba, na osnovi višestoljetne tradicije (od 1731. godine) štovanja njezina lika u kapelici Kamenitih vrata.
Kamenita vrata su ostatak utvrde kojom je nekad bio opasan stari grad Gradec. Od 1993. do 2000. Dan grada slavio se 16. studenog kada je kralj Bela IV. izdao Zlatnu bulu kojom su građanskom Gradecu priznate znatne povlastice, a naselje postaje slobodnim kraljevskim gradom. Nakon velikog požara koji je izbio 31. svibnja 1731. slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, postavljena u barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata. Baroknu ogradu izradio je 1778. majstor Ivan Korta. Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić 1991. proglasio je Majku Božju Kamenitih vrata zaštitnicom grada. Dan grada Zagreba, 31. svibnja obilježit će se svečano dodjelom javnih priznanja Grada zaslužnima, a navečer će na fontanama građani moći uživati u slavljeničkom koncertu “Moj Zagreb tak imam te rad”. Koncert će se održat na fontanama s početkom u 20:30 sati, a nastupit će Zagrebačka filharmonija, pod ravnanjem dirigenta Ive Lipanovića, sa specijalnim gostom Stjepanom Hauserom (prijenos koncerta na HRT-HTV 3). Zagrepčani i njihovi gosti moći će uživati u još dva koncerta – Zagrebačkih solista u Glazbenom paviljonu na Zrinjevcu koji će se održati u 18 sati te na koncertu “HNK u vašem kvartu” koji će početi u 20 sati na maloj pozornici na ulazu u Park Maksimir. U povodu Dana grada Zagreba na Trgu sv. Marka održat će se prigodna smjena straže počasne satnije Kravat pukovnije, a centrom grada šetat će i popularni likovi iz zagrebačke prošlosti.
Iako je na užem zagrebačkom području ljudskih naseobina bilo i ranije, pismeni dokazi o postanku Zagreba povijesno su vezani za osnivanje biskupije na Kaptolu 1094. godine. Drugi važni događaj u gradskoj povijesti zbio se 1242., kada je kralj Bela IV. izdao Zlatnu bulu kojom su građanskom Gradecu priznate znatne povlastice, a naselje postaje slobodnim kraljevskim gradom. Godine 1850. dotadašnja naselja Gradec i Kaptol ujedinjeni su zajedno s okolnim, njima podvrgnutim naseljima u jedinstveno naselje, čime su stvoreni uvjeti za razvoj modernoga srednjoeuropskog grada. Grad započinje svoje širenje prema lijevoj obali rijeke Save, a 1960-ih godina počinje razvoj Zagreba i na desnoj obali rijeke Save.
Izvori i literatura:
Prvi spomen Zagreba u povijesti
Gračan, Hrvoje i dr. Povijest grada Zagreba, Knjiga 1: Od prethistorije do 1918. (pdf)
Kolar, Matea. Urbanistički razvoj Zagreba tijekom 17. i 18. Stoljeća (pdf)